Iz otvorenog Kristova boka potekle su krv i voda, znak vječnog otkupljenja!

362

Ova antifona od Velikog petka vodi nas na Kalvariju, podno Isusovog križa, i uranja u razmatranje Ivanovih riječi (19, 33-34): “Kada dođoše do Isusa i vidješe da je već umro, ne prebiše mu golijeni, nego mu jedan od vojnika kopljem probode bok i odmah poteče krv i voda.

Krv je znak Kristove žrtve, a voda je znak Duha Svetog, koji nam se daruje i pozvani smo ga prihvatiti u svom životu.

Sa svetom Marijom De Mattias, koja piše sestri Ceciliji Romani nastavljamo razmišljanje o ovom otajstvu kako bi nas privuklo Isusu i pomoglo rasti u ljubavi (pismo 667).

* * * * *

Slava Krvi Isusa Krista

Predraga kćeri u Isusu!

Jako mi je drago Vaše pismo. Nisam Vas zaboravila. Ma kako bih to mogla učiniti kad ste Vi jedna od mojih kćeri koje mi je dao Isus Krist? Budite mirni. Uzdignite svoje srce Bogu činima ljubavi i često se zatvorite u rane Otkupiteljeve, vrijedne klanjanja, i tu ćemo se susresti, ujedinjene u ljubavi.

O kad bi rane Raspetoga privukle naše osjećaje! Kakvi slatki lanci ljubavi. Puno molimo našu dragu Majku Presvetu Djevicu Mariju kako bi se udostojala primiti naše goruće čežnje da ljubimo Isusa i da bude ljubljen. Uzdajmo se veoma i često iskažimo čine povjerenja u blagoslovljenog Boga. Smatrajmo se sretnima kad se udostoji udariti nas bičem progonstva. Poljubimo onu ruku i sve više mu se približimo s najvećim povjerenjem. Zasigurno se nećemo razočarati.

Zbogom, predraga moja kćeri. Puno molite za ovu ludu, kako bi se spasila. U ljubavi Isusa i Marije

Acuto, 28. veljače 1856.
najodanija i najzahvalnija službenica
Marija De Mattias

Kratka molitva:
Vodo iz Isusova boka, operi me!