KNJIŽNICA „SVETI JOSIP“ – OAZA MIRA U CENTRU BIHAĆA

211

Najuži centar grada Bihaća od kraja 19. stoljeća, tačnije 1893. godine, krasi zgrada u narodu poznata pod nazivom „Kloster“.

Izgradile su je časne sestre reda Klanjateljice krvi Kristove, utemeljiteljice pučke, a potom i djevojačke škole u samostanu sv. Josipa.

Godine 1945. godine škola je zatvorena, a zgrada samostana oduzeta sestrama. Međutim, njihov rad u sferi obrazovanja ovim nije prekinut, što dokazuje i Knjižnica „Sveti Josip“, koju su, punih 65 godina nakon zatvaranja škole, časne sestre otvorile u prizemlju Klostera.

Perioda kada je začeta ideja o otvorenju Knjižnice, rado se prisjetila sestra Simplicija, tadašnja poglavarica zajednice u Bihaću, koja je nadgledala radove na izgradnji i opremanju Knjižnice.

Kako navodi, sestre Cecilija i Ljiljana su knjige sakupljale u prostorijama samostana, i rado su ih posuđivale, uglavnom djeci koja su u sestrinskom domu pohađala časove klavira, gitare i drugih instrumenata.

„S obzirom da je knjiga bilo sve više, da u kući više nije bilo prostora za odlaganje, a i da je rastao interes za posuđivanje, tadašnja poglavarica zajednice u Bihaću sestra Cecilija Glibo tražila je od općinske vlasti da im se ustupi dio Klostera za smještaj knjiga. Međutim, vlast u to vrijeme nije bila zainteresirana, te je od nastanka ideje do njene realizacije prošlo punih devet godina“, navodi s. Simplicija.

Tek dolaskom novog općinskog rukovovodstva s načelnikom Hamdijom Lipovačom na čelu, sestre su dobile obećanje da će im lokalna zajednica pomoći po pitanju pokretanja knjižnice.

„Ovakvu odluku načelnik je donio nakon što je posjetio, zajedno s predsjednikom OO HDZ-a Franjom  Jurićem, našu kuću i vidio da imamo bogat fond knjiga. Uskoro je njegovo obećanje provedeno u djelo, te su sestre dobile 84 kvadratna metra za ovu namjenu. Zbog državnih zakona, nacionalizirani prostor Klostera, nije mogao biti vraćen sestrama, već ga  je tadašnja Općina dala pod zakup“, prisjeća se s. Simplicija.

Zahvaljujući razumijevanju vlasti sva potrebna dokumentacija je brzo pribavljena, dodaje s. Simplicija, ističući da je posao, koji je prethodio uređenju i opremanju prostora, bio izuzetno obiman.

U fazi izgradnje Knjižnice sestrama su pomogli brojni donatori, a najveću podršku pružila im je Vlada R Hrvatske kroz četiri donacije.

Otvorenje Knjižnice, u prisustvu brojnih poklonika knjige, donatora, predstavnika katoličke crkve, na čelu s banjalučkim biskupom Franjom Komaricom, te predstavnika Gradske uprave, upriličeno je 13. aprila 2009. godine.

Ovog dana sestre reda Klanjateljice krvi Kristove još jednom su potvrdile da žele učestvovati u kulturnom, obrazovnom i općenito društvenom životu grada Bihaća, u kojeg su prvi put došle 1894. godine.

Uz s. Simpliciju za rad prijavile su se i četiri volonterke, pa su vrata Knjižnice svakodnevno bila otvorena za građane. Iz dana u dan članova je bilo sve više, jer ih je, pored raznolikog knjižnog fonda od 5.000 knjiga,  privlačio prekrasan ambijent. Knjižnica je od početka nudila besplatan internet i fotokopirni aparat, a volonterke su, uz pomoć vanjskih saradnika, za korisnike organizovane i besplatne radionice.

snagalokalnog.ba
Piše: Nermina Zulić
Bihać, 23. prosinca 2022.

Prethodni članakSUSRET SA ZAJEDNICOM KRVI KRISTOVE U BJELOVARU
Sljedeći članakVIDEO: OBNOVA ZAVJETA MLADIH SESTARA