PROSLAVLJEN DAN ŠKOLE KLASIČNE GIMNAZIJE IVAN PAVAO II. ZADAR

336

Dan škole Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar proslavljen je na blagdan sv. Ivana Pavla II. u petak 22. listopada, a osobitost ovogodišnjeg obilježavanja bio je pohod relikvije sv. Ivana Pavla II. toj školi koja baštini tradiciju najstarije odgojno-obrazovne ustanove u Zadarskoj županiji.

Relikvija zaštitnika i naslovnika škole koju je zadarskom nadbiskupu darovao kardinal Stanislav Dziwisz tijekom blagdana bila je na oltaru u školskoj kapeli Sv. Josipa koju su od ranog jutra pohodili učenici u grupama, svih osam razrednih odjeljenja škole. Učenici su bili u osobnoj i zajedničkoj molitvi pred relikvijom, moleći Litanije sv. Ivana Pavla II. u zajedništvu s duhovnikom škole, don Tomislavom Dubinkom. Učenike je Dubinko na kraju molitve blagoslovio relikvijom. Zadnja grupa molitelja pred relikvijom bili su profesori i djelatnici škole. S njima je molitvu predmolio i relikvijom ih je blagoslovio mons. Josip Lenkić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije.

Prigodni program održan je u sportskoj dvorani škole gdje su učenici, njihovi roditelji, profesori i djelatnici škole pogledali i dokumentarni film o sv. Ivanu Pavlu II. koji je za svog pohoda Zadru 2003. g. na Forumu blagoslovio kamen temeljac njihove nove školske zgrade.

Prigodnu riječ uputio je dr. don Ante Sorić, ravnatelj Gimnazije. „Zahvaljujući nadbiskupu Želimiru Puljiću, ove godine proslavljamo Dan škole u posebnoj blizini našeg sveca zaštitnika. Učenici i djelatnici imali su prigodu moliti pred relikvijom sv. Ivana Pavla II. i prepoznati njegovu zagovorničku blizinu i zaštitu. Sveci Katoličke Crkve naši su zaštitnici na nebu, a njihovi životni putovi traže od nas da se poput njih zagledamo u Boga i onostranost“, rekao je dr. Sorić, istaknuvši da je papa Ivan Pavao II. bio „čovjek koji je zračio božanskom toplinom i u najtežim vremenima svoga pontifikata. Još nam odzvanjaju njegove riječi: Ne bojte se! Otvorite vrata Kristu!“.

U prošloj teškoj i izazovnoj školskoj godini, „u duhu našeg zaštitnika Ivana Pavla II., možemo prepoznati brojne svijetle primjere. To je zajedništvo djelatnika, učenika i roditelja koje se ostvarivalo na više načina, a prepoznatljivo je u ljudskoj i kršćanskoj brizi. Zasluge za to pripadaju djelatnicima škole koji su nesebično pronalazili načine da bi odgojno – obrazovni sustav mogao funkcionirati u takvim prilikama“, rekao je dr. Sorić, istaknuvši da su se profesori nesebično darivali kad su i iz svojih domova održavali nastavu u realnom vremenu. „Veći dio njih bio je na raspolaganju učenicima i za pripremu državne mature i za brojna druga pitanja, ne gledajući je li nastavni dan ili nedjelja“, rekao je dr. Sorić, istaknuvši da je klasična gimnazija poznata po brizi za učenike. I kolege su se međusobno pomagali u zamjenama, nazvali su bolesnoga i ponudili pomoć u poslovnom i privatnom smislu.

Od 191 učenika u Gimnaziji, njih 64 završilo je razred s odličnim uspjehom 2020. g. Na školskim natjecanjima sudjelovao je 71 učenik, na županijskim 32 a na državnom natjecanju sudjelovala su tri klasičara.

„Dok zazivamo pomoć Ivana Pavla II. u izazovima koji nas čekaju, nemojmo zaboraviti jedni drugima biti ono što jesmo – ljudi. Budimo jedni drugima prije svega ljudi! Biti čovjek temelj je svega. Sveci su bili prije svega ljudi. Nikada nisam vidio Ivana Pavla II., pa i u najtežim situacijama njegovog života, ljutog, negativnog, namrgođenog. Ljutnja i umor jesu sastavni dio našeg života i posla, ali nikad to ne smije opsjednuti nutrinu odgojitelja, profesora, djelatnika, radnika, svih koji služe kao primjer mladima“, rekao je dr. Sorić, istaknuvši da profesori mladima trebaju donositi kršćansku radost, a ne samo gledati koju će im ocjenu dati kako bis zadovoljili svoj posao.

„Učimo se svi od sv. pape Ivana Pavla II. čije je lice sjajilo božanskom dobrotom i onda kada je upozoravao, kritizirao, korio, odnosno, odgajao mlade ljude. Ne bojeći se novih izazova, slijedimo primjer Pape Svetoga koji čuva našu školu i dopustimo da njegov duh preko odgojitelja mladim ljudima bude putokaz do Boga“, potaknuo je dr. Sorić, rekavši da svjetovno geslo koje poziva na optimizam glasi Idemo dalje, a kršćansko geslo može glasiti jedino Idemo dalje s Bogom!

„Mladi naši učenici, iako vam Klasična gimnazija nudi vjerski odgoj, vi ste u svakom trenutku slobodni uzeti ponudu tisuću drugih odgojitelja i primjera. Pluralni svijet vam nudi brojne alternative. Ipak, izaberite siguran put, jedini put Istine i Života, ponudu sadašnju i vječnu, Isusa Krista, kome je život posvetio i naš zaštitnik, sv. Ivan Pavao II.“, poručio je ravnatelj Sorić gimnazijalcima.

Dr. Sorić zahvalio je školskoj pedagoginji s. Ani Lipovac „na nesebičnom darivanju vremena i trudu“ u tromjesečnom razdoblju 2020. g. kada je Sorić bio fizički odsutan. Zahvalio je i profesorici Mireli Zubčić na kratkom preuzimanju uloge vršiteljice dužnosti ravnatelja u lipnju 2021. godine.

Zahvalio je svim djelatnicima „koji neumornim radom, predanim duhom, kreativnošću i ljubavlju prema Gimnaziji, nose cjelokupni program i njene aktivnosti“. Zahvalio je učenicima i njihovim roditeljima koji su prošle školske godine imali strpljenja i razumijevanja za izvanredne prilike.

Na Danu škole gostovao je Tonći Maleš, ravnatelj Humanističke gimnazije u Zagrebu. Profesor je Grčkog i Latinskog jezika te je pojasnio zašto je važno učenje tih jezika i predmeta koji se naizgled čine beskorisni. Kao ljubitelj Afrike, prikazujući i fotografije za svoga boravka u Keniji, pokazao je u kako oskudnim uvjetima afrička djeca pohađaju nastavu.

Prof. Maleš podsjetio je da je još prije 70 godina bilo privlačno učiti klasične jezike, Latinski i Grčki jezik bili su atraktivna pozivnica za upis u škole gdje se uče ti jezici. Kakva se promjena dogodila u društvu, da većini mladeži to više nije poželjno za učiti?

„Smatram da je to zato jer je to teško, zahtjeva dugotrajan trud i napor da bi se shvatilo i beskorisno je. A mi živimo u svijetu koji hoće sve sad i odmah, koji hoće da sve bude lagano i korisno. No, ono što steknemo lagano, korisno i brzo, smatramo bezvrijednim i to brzo i odbacimo“, upozorio je Maleš, ilustriravši to primjerom kako brzo mijenjamo uporabu tehnoloških sredstava, novih mobitela, a svi nam nude iste potrebne funkcije.

„Nema znanja koje se stječe brzo i lagano. Vrijedno je učiti ono što je teško i što se naizgled čini beskorisno. Jer ono ostavlja duboki trag u duši, srcu i na obrazu čovjeka i zove se mudrost“.

Pritom je citirao književnika Marka Twaina: „Nemojte dopustiti da vaše školovanje stane na put vašem obrazovanju“. Jer, rekao je prof. Maleš, u korijenu riječi školovanje je škola, „a obrazovanje ima veze s obrazom“ i potiče ljudski, duhovni i intelektualni rast čovjeka.

„Kraj ovog svijeta će doći kad iskoristimo sve tehnološke mogućnosti i sve mogućnosti ljudske pameti, a istovremeno u potpunosti zaboravimo ljudsku i Božju mudrost. Oni koji uče prividno beskorisne, teške, sporije savladive stvari, predmete, npr. klasične jezike, čuvari su mudrosti, gotovo čuvari svijeta od propasti“, poručio je prof. Maleš.

Prof. Maleš posredovao je kupovinu 10 000 pari cipela u posljednjih pet godina za kenijsku djecu koju je pohodio. U njihovim školama nema podova, struje, vode, dvorane su zapravo prostori na otvorenom, na livadama i prašnjavom putu, ali djeca se marljivo obrazuju i u krajnje oskudnim uvjetima. U dolini, u krateru vulkana nema ničega, ali djeluje 10 osnovnih i pet srednjih škola. „Krasi ih beskrajna radost i jako su zahvalni. Afrika je bogata životom, no tamošnje veliko siromaštvo ne možemo niti zamisliti. Nikad nisam vidio toliko bijede i ljepote u jednome“, rekao je prof. Maleš, istaknuvši da ga je jedna kolegica upitala: Može li biti ljepote u bijedi? „Najtužniji prizor je raspeti goli čovjek, Isus Krist na križu. A taj prikaz najveće patnje i bijede ujedno je i najuzvišeniji izraz ljubavi“, odgovorio je na to pitanje prof. Maleš.

Prof. Maleš je autor udžbenika, suradnik u kurikularnoj reformi, profesor savjetnik, dobročinitelj u Franjevačkoj misiji Mali dom u Keniji, kreator i suradnik u nizu odgojno – obrazovnih procesa u Hrvatskoj i svijetu. Dobitnik je državne nagrade Ivan Filipović 2016. g. a 2020. g. dobio je godišnju nagradu za najbolje prosvjetne djelatnike.

IKA
Zadar, 24. listopada 2021.