ODRŽAN 8. NACIONALNI SUSRET DJELATNIKA I SURADNIKA U PASTORALU ROMA

1266

Zagreb, (IKA) – U organizaciji Odbora HBK za pastoral Roma u subotu 5. studenoga je u prostoru Zaklade Rehobot u Zagrebu održan 8. Nacionalni susret djelatnika i suradnika u pastoralu Roma. Tema ovogodišnjeg susreta koji je okupio pedesetak sudionika bila je „Milosrđe“.

Prenoseći pozdrave zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, pomoćni biskup Mijo Gorski izrekao je dobrodošlicu sudionicima susreta.

Osvrćući se na temu, biskup Gorski je rekao kako „milosrđe nije samo pitanje Božje dobrote i praštanja koje smo ove godine tako zdušno molili za sebe i za svoje pokojnike, već duboko zadire u naše međuljudske odnose. Bog želi a ono što od njega primamo velikodušno drugima i darujemo, da se naši međuljudski odnosi temelje na principima i logici Božjega milosrđa. To se osobito odnosi na osobe i zajednice koje se svojim načinom života, kulturom, jezikom razlikuju od većine s kojima žive, kao što su Romi. Pri tome ne mislim da se radi o nekoj povremenoj gesti dobre volje, već o trajnom naporu koji drugima omogućava što je svima nama milosrdni Bog omogućio, novi početak, rast napredovanje, spoznaju Boga milosrdnog Oca. Pastoralna briga za romsku zajednicu je naša trajna obveza, jer kroz tu brigu događa se uključivanje u crkvenu i društvenu zajednicu, izgradnja toliko nam potrebnog međusobnog povjerenja i poštovanja osoba“.

Predsjednik Odbora za pastoral Roma varaždinski biskup Josip Mrzljak je podsjetio kako je prije nadbiskupa Đure Hranića predsjednik Odbora bio pok. Varaždinski biskup Marko Culej. U tom je kontekstu istaknuo važnost pastorala Roma u svojoj biskupiji, jer u njoj ima najviše Roma i romskih naselja.

Stoga je naglasio kako je važnost pastorala Roma u tome da se sačuva samobitnost romske manjine, ali i da se Romi osjećaju u Crkvi braća i sestre.

U svom predavanju „Milosrđe u Bibliji“  prof. dr. sc. Niko Bilić je polazeći od biblijske pozadine za milosrđe, podsjetio da Bog definirajući sam svoje milosrđe govori o svojoj moći, koja je jedino njegova moć, jedino on ima moć da ponese ljudske grijehe. U tom je duhu uputio i na Ps 51, u kojem kralj David spoznavši svoj grijeh traži oproštenje i obraća se Božjem milosrđu. Slično nalazimo i kod proroka Jone koji jasno kaže „znao sam ja da si ti milosrdni Bog“. I tu se očituje ono što mi znamo, da možemo od Božjega milosrđa bježati.

Govoreći pak o Novom zavjetu naglasio je, kako u počecima Kristova javnoga djelovanja već imamo izvještaj da Isus djeluje na temelju svoga milosrđa. U tom je vidu ukazao na više prispodoba, a posebno se zaustavio na onoj gdje Isus hrani mnoštvo.

Tu prepoznamo riječi „uzima, zahvaljuje,  lomi“ koje vežemo uz Posljednju večeru. A upravo od zahvaliti, grčki euharistesas dolazi riječ euharistija. To pokazuje da Isus u svom milosrđu daje samoga sebe, rekao je, te zaključio „milosrđe je u Bibliji prije svega svojstvo koje Bog sam u svojem neizmjernom, transcendentnom biću objavljuje kao svoje svojstvo, svoj unutarnji život, to je dio Zakona svetoga, grešnik, molitelj David se može osloniti na to, a prorok Jona koji to poznaje morat će to primijeniti u svom odnosu prema Ninivi gdje po zdravoj logici očekuje kaznu,a kazne nema. Dakle, on mora naučiti da Bog gleda drugačije, a u Novom zavjetu Isus ponajprije u svojim poukama kaže „nije milosrđe samo na nebesima, nego je utjelovljeno“. Isus se posvećuje u svom milosrđu pojedinim osobama, ali može odgovoriti na potrebe mnoštva, pa se uočava da Isus rehabilitira i ponovno uspostavlja obitelj tamo gdje je narušena, odgovora na problem bolesti, gladi i smrti, a ono što je središte i vrhunac kršćanskoga života euharistija je također motivirano Kristovim milosrđem i predstavlja vrhunsku definiciju „Isus Krist daje samoga sebe“.

Drugo predavanje „Milosrđe u pučkom poimanju“ mr. sc. Kristina Čačić, prof. temeljila je na praktičnim primjerima iz vjeroučiteljske prakse.

U uvodnom dijelu pojasnila je pojmove milost, milosrdan i milosrđe iz etimološke perspektive, ali je značenje ovih riječi stavila i u kontekst kršćanskoga razumijevanja. Posebno je naglasila, kako vjeroučenici u svakodnevnom govoru ne koriste te izraze, no kada im se na satovima vjeronauka kroz biblijske prispodobe, npr. onoj o Milosrdnom Ocu progovara o tom pojmu i temi, odmah ih na pamet padaju pojmovi milost i srce, a to je nešto što je plemenito, dobro, i što označava dobrotu unutar samoga čovjeka.

U ovoj Godini izvanrednog Božjeg milosrđa svatko od nas, iz perspektive vjernika kroz godinu dana je mogao zaviriti u svoje srce, ispitati svoje savjesti kako se milost i milosrđe odnosi na nas same i kakvi smo u tom vidu jedni prema drugima, rekla je, te ukazala na riječi pape Franje u Buli, na misli prof. dr. sc. Celestina Tomića o milosrđu, te na retke iz Dnevnika sv. Faustine Kowalske.

Nadalje je podsjetila, kako se na satovima vjeronauka učenicima može posvijestiti činjenica „takav kakav jesi, voljeno si Božje stvorenje i takav kakav jesi zaista jesi.“ Pojam samopoštovanja i poštovanja koji smo dužni kao učitelji i vjeroučitelji izgrađivati kod naših vjeroučenika danas je jedan od velikih znakova vremena, naglasila je.

U ovoj prigodi prestavila je radove svojih učenika, i to slikovnicu koju su na temu Milosrdni Otac izradili učenici 3. razreda, za što su nagrađeni na jednom lokalnom natječaju. Učenici pak 7. razreda su također u slikovnom obliku predstavili svoj doživljaj istog biblijskog teksta.

U nastavku su  Andrea Oršoš i Željko Oršoš vjeroučenici iznijeli svoja svjedočanstva o poimanju milosrđa u svakodnevnom životu s nizom primjera kako se ono uči i ostvaruje u njihovim obiteljima, a onda i u široj zajednici.

Doprinos temi svjedočanstvima „Iskustvo milosrđa u mom životu“ dali su vlč. Damir Slamek i g. Branko koji se još živo sjeća prošlogodišnjeg hodočašća u Rim, te susreta s papom Franjom kojega je pozdravio u ime Roma iz Hrvatske.

Koordinator za pastoral Roma pri Slovenskoj biskupskoj konferenciji vlč. Peter Kokotec je predstavio aktivnosti koje su u Godini milosrđa ostvarene u Sloveniji. Riječ je o objavljivanju priručnika „Katolički molitvenik i katekizam za Rome“ i to na slovenskom i dva romska narječja prekmurskom i dolensko-belokranjskom.

Naglasio je, kako su ti priručnici pomoć za uspostavljanje kontakta pastoralnim djelatnicima. Također je na slovenskom objavljen životopis bl. Zelirina Jimeneza Malla. U dodatku ovoga izdanja nalazi se prilaz o Pastoralu Roma u Sloveniji, te dva svjedočanstva biskupa Jožefa Smeja koji je prije 60 godina počeo raditi s Romima u Murskoj Soboti. Tu je svjedočanstvo i mons. Franca Dulara koji je prije 50 godina počeo u romskom naselju pastoral, a nakon toliko godina kao rezultat njegovog rada došlo je i duhovno zvanje.

Ova izdanja financijski je podupro Malteški red, čiji je predstavnik Marko Kunstelj rekao, kako su si oni u skladu s karizmom Reda „pomoć nemoćnima i obrana vjere“ kao prvi zadatak u Sloveniji dali pomoć u pastoralu Roma. U tom vidu će slijedeće godine u Novom Mestu biti izgrađen višenamjenski prostor za pastoral, ali i druge djelatnosti Roma.

Sudionicima susreta se kratko obratio i povjerenik za pastoral Roma Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda Jakob Pfeifer. Naglasio je, kako ima dosta svećenika koji rade s Romima, a neki od njih su prošle godine zajedno s Romima sudjelovali prošle godine na hodočašću u Rim, koje je svima ostalo u lijepom sjećanju.

U plenarnoj raspravi osim osvrta na predavanja, dotaknute su teme vezane uz probleme na koje nailaze Romi kad je riječ o nastavku obrazovanja, odnosno zapošljavanja nakon stjecanje odjređene kvalifikacije. U tom je kontekstu upozoreno na predrasude prema Romima.

Godišnji susret bio je prigoda zahvaliti nadbiskupu Đuri Hraniću koji je tijekom deset godina bio na čelu Odbora HBK za pastoral Roma.

U zahvalnoj riječi prof. dr. sc. Neven Hrvatić je podsjetio na neke od glavnih aktivnosti koje su pokrenute u tom razdoblju: utemeljenje nacionalnog susreta za pastoral Roma, sudjelovanje na brojnim susretima, obnova Romske odgojne zajednice, hodočašće na Svjetski susret Roma prošle godine.

Osvrćući se pak na odnos nadbiskupa Hranića rekao je „nikada u radu Odbora i u odnosu prema Romima nije nastupao iz pozicije institucije, već je svima bio blizak, pristupačan: bio je prijatelj.“ Zahvalio je nadbiskupu Hraniću za sve što je činio za Rome, što je uvijek bio na njihovoj strani, te je izrazio nadu da će i nadalje surađivati s Romima kao njihovog prijatelj i brat.

Riječ zahvale uputila je i nacionalna ravnateljica za pastoral Roma s. Karolina Miljak koja je posebno nadbiskupu Hraniću zahvalila što je bio „i prijatelj i čovjek“.

Vidno dirnut, nadbiskup Hranić je zahvalio na suradnji s. Karolini Miljak i suradnicima u pastoralu Roma. Posebno je pohvalio njihov entuzijazam koji je i njega oduševio, te mu bio poticaj da ih podrži. „Prepoznao sam veliku vrijednost, i da takve ljude u njihovim nastojanjima treba podržati. Od vas  mogu učiti, osjećam duboko poštovanje prema vama i vašem radu“. Svome nasljedniku biskupu Mrzljaku je poručio „to su dragocjeni ljudi, čuvajte ih i podržavajte ih“. Također je riječi ohrabrenja i podrške uputio prisutnim Romima, osobito mladima „naše oči su uprte u vas, vi možete puno više, i znajte da bez vas mi jako malo možemo. Trebamo vas i računamo na vas“.

Zaključujući susret, biskup Mrzljak je zahvalio svom prethodniku, te sve pozvao da zajedno nastave putem koji je on zacrtao. Izrazio je nadu u blizinu nadbiskupa Hranića, radi kako je bilo spomenuto i na susretu važnosti vjeroučitelja u školama među ostalim i u nastojanjima oko svesrdne pomoći romskoj djeci da završe školovanje.

Crkva čini što je njezino područje, svi smo pozvani biti evangelizatori, stoga bez obzira na nacionalnost svi smo braća i sestre. U tim mislima zahvaljujem i preporučam se za daljnju suradnju, rekao je na kraju biskup Mrzljak.

Rad susreta modelirali su članovi Odbora HBK za pastoral Roma prof. dr. sc. Neven Hrvatić i mr. sc. Suzana Ivančić.