OBILJEŽAVANJE 150. OBLJETNICE TRAPISTIČKE OPATIJE MARIJA ZVIJEZDA U BANJOJ LUCI

199

„Marija Zvijezda u Banjoj Luci, Europa u Bosni i Hercegovini“

Trapistička opatija „Marija Zvijezda“ u Banjoj Luci obilježila je 21. i 22. lipnja 150. obljetnicu.

Pod geslom „Marija Zvijezda u Banjoj Luci, Europa u Bosni i Hercegovini“ u kripti trapističke crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Banjoj Luci u petak 21. lipnja priređen je prigodni program i otvorena izložba u povodu 150. obljetnice. Sve je na početku pozdravio banjolučki biskup Franjo Komarica.

Izrazio je radost što su 150. obljetnicu dolaska pionira europske kulture i civilizacije u taj kraj i zemlju došli s njima proslaviti i gosti iz više europskih zemalja pa čak i predstavnika afričkog kontinenta, iz Južno-afričke unije, „s neuništivih tragova velikog Europljanina i ujedno velikog Afrikanca sluge Božjega Franza Pfannera“. Zahvalio je između ostalih vrhbosanskome nadbiskupu kardinalu Vinku Puljiću, predsjedniku BK BiH, i rodnom sinu te župe i kraja; opatu i izaslaniku Generalnog poglavara Trapističkog reda iz Rima Dom Armandu, savjetniku i otpravniku poslova iz Apostolske nuncijature u Sarajevu mons. Henryku Jagodzinskom; o. Thamsanqa Njiyelu, predstavniku redovničke Družbe „Mariannhila“ iz Afrike, koju je osnovao Franz Pfanner; viskom predstavniku u BiH Valentinu Inzku; izaslanicima banjolučkoga muftije, ministrice kulture u Vladi RH, ostalim političkim, kulturnim i diplomatskim predstavnicima kao i predsjednici udruge „Kristov stol“ i predstavnici biciklista koji su vozočastili svojim biciklima iz hrvatskih gradova do trapističkog samostana „Marija Zvijezda“.

Podsjetivši ukratko na povijest Cistercitskoga reda strožeg opsluživanja – trapista koji vuče porijeklo iz monaške tradicije evanđeoskog života, koja se nalazi u Pravilu samostana svetog Benedikta iz Nursije, osnivača benediktinaca, istaknuo je osobiti „fenomen katoličke crkvene povijesti“ – slugu Božjega Franza Franju Pfannera, i njegove zasluge „za opće dobro – duhovno i materijalno – na sreću naših predaka a i našu – u ovom dijelu naše zemlje odnosno europskog kontinenta, te u istočnom dijelu velike države afričkog kontinenta – Južne Afrike“.

„Izuzetna i mnogostruka kulturna i civilizacijska baština njegova rada i njegove redovničke braće u ovom samostanu – kasnije opatiji ‘Marija Zvijezda’ osnovane prije 150 godina a u kojoj su djelovale desetine i stotine samostanske braće, iz 16 europskih zemalja, zadužuju i ovu našu – a i buduće generacije ne samo članova Banjolučke biskupije, nego i drugih stanovnika ovog grada i regije da – ne samo odamo priznanje i zahvalnost ovim izuzetno požrtvovnim, nesebičnim i samozatajnim ljudima, našoj braći u vjeri Bogu i istomišljenici u zauzimanju za potrebe ljudi, nego da i u duhu te dragocjene baštine i sami danas i sutra živimo i djelujemo – moleći i radeći za opće dobro ovog grada, kraja, zemlje i regije“, istaknuo je biskup Komarica.

Između ostalih posebno je zahvalio svima „koji ćete, zajedno sa mnom i mojim suradnicima pomoći u ispravljanju višedesetljetne nepravde, ovdašnjoj Katoličkoj Crkvi, vraćajući oduzete crkvene imovine i otvaranju u njoj novih mogućnosti i za opće dobro stanovnika svoga grada, zemlje, ali i cijele regije“ te zaključio: „Današnji događaj nas na to sve potiče i zadužuje!“

Program je moderirao mons. Ivica Božinović, a započet je pjesmom Alma Redemptoris Mater koju je otpjevao zbor klanjateljica Krvi Kristove. Uslijedile su brojne čestitke, a prvu je uputio kardinal Puljić, koji je istaknuo da je opat Franz Pfanner doveo Europu u BiH i da je po njemu i trapistima Bosna i Hercegovina davno ušla u Europu. Čestitke je uputio i državni tajnik i izaslanik ministrice kulture u Vladi RH Ivica Poljičko, koji je otvorio izložbu raznih vrijednih predmeta otaca trapista i zapisa koji govore o njihovoj bogatoj prošlosti.

Direktor Caritasa Banjolučke biskupije mons. Miljenko Aničić donio je kratki prikaz bogate prošlosti opatije Marije Zvijezda i redovnika trapista, ističući da su oni težili za jednostavnošću i životu u osobnom siromaštvu i askezi. „Bit monaškog puta do Boga je uravnotežen odnos molitve i rada kao temeljni odnos prema Bogu, prema drugim ljudima i prema samom sebi“, kazao je mons. Aničić te podsjetio da se „na današnji dan prije 150 godina Wendelin, redovničkim imenom Franz Pfanner, trapist, u svojoj 44. godini života, sa šestoricom braće naselio u drvenu kolibu u Delibašinom selu kod Banje Luke, na posjedu koji je kupio od Tome Radulovića“. Spomenuo je da je Pfanner otvorio 1872. godine sušaru za šljive, prvu siranu, a tri godine kasnije i pivovaru, zatim kovačnicu s radionicom za plugove i žitnicu, kamenolom, mlin, sušaru za voće, klaonicu, proizvodnju cigle i crijepa, suknaru s predionicom i tkaonicom, voćni i šumski rasadnik itd. Kratko se osvrnuo i na teško vrijeme nakon II. svjetskog rata kao i na protjerivanje ili hapšenje određenog broja trapista kao i na oduzimanje 4670 dunuma njihove zemlje.

Kardinal Puljić predvodio je zatim u trapističkoj crkvi Uznesenja BDM misu zadušnicu za pokojne trapiste u koncelebraciji s biskupom Komaricom, pomoćnim biskupom Markom Semrenom, opatom Armandom i još 22 svećenika. Pozvao je sve vjernike na molitvu i zahvalnost trapistima koji su svoje živote ugradili u tu opatiju te učinili brojna velika djela, ali i na vjerničko nasljedovanje njihova života i rada. Na kraju mise svi zajedno pošli su na groblje redovnika trapista koje se nalazi uz samostansku crkvu gdje su molili za sve pokojne redovnike trapiste opatije Marija Zvijezda.

Nekoć najveći samostan strogoga reda reformiranih cistercita, među narodom poznatijih kao trapisti (la Trappe – ime samostana u Francuskoj), čiji je utemeljitelj o. Franz Pfanner za kojega se vodi postupak proglašenja blaženim i svetim, ima neprocjenjiv duhovni i materijalni značaj za banjolučki kraj. Od svoga dolaska 1869. godine, preko nevjerojatna napredovanja pa sve do teškoga stradanja kako u II. svjetskom ratu, tako i 1990-ih godina, trapisti su posve preporodili taj kraj. Uslijedilo je otkrivanje spomen-ploče svim članovima opatije i duhovni koncert u crkvi.

Svečano koncelebrirano misno slavlje za župljane i hodočasnike u subotu 22. lipnja, na 16. obljetnicu apostolskog pohoda sv. pape Ivana Pavla II. i proglašenja blaženim Ivana Merza, predvodio je biskup Komarica. Nakon mise nastavljeno je druženje u krugu crkve i samostana.

IKA/KTA/KT
Banja Luka, 22. lipnja 2019.