|
SEMINAR LITURGIJSKE GLAZBE: ULAZNA PJESMA
Na blagdan Bogojavljenja, 6. siječnja 2010. u
Zagrebu, Miramarskaj 100 sestre iz Povjerenstva za liturgiju
održale su jednodnevni seminar na predviđenu temu prve
godine svog mandata: Ulazni napjevi.
Teoretski dio pripremila je s. Mirjam Kuštreba,
a praktični dio seminara vodile su s. Virginija Kolić i s.
Domagoja Ljubičić s potrebnim pojašnjenjima vezanima uz stručne
pojmove. Sestra Virginija je na praktični način pokazala
općenito tehniku pjevanja i stavila naglasak na ljepotu
liturgijskog pjevanja. Prezentirala je sestrama kulturu glasa i pjevanja.
Daljnji tijek seminara odvijao se na
prezentaciji s. Domagoje o pučkoj popijevci. Pučka
crkvena popijevka u strogom smislu se ne može ubrajati u crkvenu
glazbu, jer ne koristi ni liturgijski tekst ni jezik (latinski).
No, pučka popijevka stekla je pravo u Crkvi, u mnogim
slučajevima nadomješta pravu crkvenu glazbu, zato se i smatra u
neku ruku vrstom crkvene glazbe. Papa Pijo X. u enciklici »Motuproprio«
kaže: „Pučka crkvena popijevka je ono pjevanje, što ga pjeva puk
na svom narodnom jeziku kod službe Božje i drugih svetih čina.“
Prema ovoj enciklici u crkvenu glazbu spada:
1) gregorijansko pjevanje
2) klasična vokalna polifonija
3) moderna glazba po uzoru i stilu klasične polifonije.
O važnosti i sudjelovanju vjernika pjevanjem
govori i enciklika pape Pija XII. Musicae sacrae disciplina
(Uredba svete glazbe), od 25. XII. 1955., kojom potvrđuje
mjesto pučkim popijevkama u euharistijskom slavlju.
Obnovom koju je proveo II. vatikanski sabor
uvelike se razvilo crkveno pučko pjevanje, o kojemu
Sacrosanctum Concilium kaže: »Neka se s odgovornošću njeguje
crkveno pučko pjevanje, kako bi u raznim pobožnostima, kao i u
liturgijskim činima, (…) mogli odzvanjati glasovi vjernika«.
Tekst crkvene popijevke
Pučka popijevka se sastoji od dva različita
počela: pjesničkog i glazbenog. Tekstu je
namijenjena uloga da se pjeva.
1. Teološki kriterij: smatra se da svi tekstovi
katoličke liturgije moraju biti prožeti vjerskim otajstvima,
bilo da su preuzeti iz Biblije, bilo da su ga sastavili
službenici Crkve. Temelji su im postavljeni na svetopisamskim
knjigama Staroga i Novoga zavjeta.
2. Liturgijski kriterij:
a) traži se čista pobožnost u kojoj se, prije svega, slavi Bog Otac
kao Stvoritelj vidljivog i nevidljivog svijeta, Bog i Čovjek Isus
Krist kao Otkupitelj i Spasitelj ljudskog roda, Bog Duh Sveti kao
Posvetitelj čitavog čovječanstva
b) iskazuje se zahvala za dar života, za otkupljenje, dobročinstva,
obećanje i nadu vječnog spasenja
c) prinose prošnje i molbe za sve životne potrebe čovječanstva
d) spoznaju se i priznaju propusti i grijesi.
3. Literarni kriterij: podrazumijeva pravilno građene stihove s pravilno
građenim ritmom kao i bogatstvo posebnih pjesničkih ukrasa
kojima se pjesnici služe pri opisu pojedinih osjećaja i
događaja. Što se tiče ustroja, tekst bi trebao imati četiri dijela.
Osim obrade pučke popijevke, rad je obuhvatio psalme kao ulazne
popijevke i nekoliko ulaznih pjesama iz pjesmarice PGPN. |
Naslovnica
Vijesti
