| |
OPĆI STATUTI ZAJEDNICE KRVI KRISTOVE
Rim, 1.srpnja 1983.
ZAJEDNICE KRVI KRISTOVE
1. Patri Misionari Krvi Kristove
2. Sestre Klanjateljice Krvi Kristove
3. Druge redovničke zajednice Krvi Kristove
4. Pridruženi članovi (laici i svećenici)
6. Pojedinci: bolesnici, nemoćni, stariji
7. Ostale župne skupine: misijske, socijalne i skupine mladih...
OPĆI STATUTI ZAJEDNICE KRVI KRISTOVE
Narav zajednice Krvi Kristove
1. Misterij Krvi Kristove – Utjelovljena Božja Riječ, koja
slobodno daruje svoju Krv za spasenje čovječanstva – bila je
uvijek u Crkvi rječit govor (usp. Heb 12,24 ).
Taj misterij trajno poziva vjernike na hvalu i klanjanje nevinom Jaganjcu, kako
to svjedoči himan nebeske liturgije koji Božji narod
ponavlja u zemaljskoj liturgiji: « ....otkupio si nas,
Gospodine, svojom krvlju, iz svakog plemena i jezika, puka
i naroda i učinio si nas kraljevstvom svećenika za Boga
našega« ( Otk 5,9-10 ).
2. Među mnogolikim bogatstvom kršćanskoga života Duh Sveti podigao
je u Crkvi pojedine osobe i skupine vjernika s posebnom
težnjom prema misteriju Krvi Kristove, tako da je on postao
središtem njihova nasljedovanja Krista u službi Bogu i braći
ljudima. Na taj način ovi vjernici žive u crkvi spomen na
Krista «koji nas tako ljubi i svojom nas krvlju oslobađa od
naših grijeha« ( Otk 1,5 ).
3. Zajednica Krvi Kristove, zvana tradicionalno «Pobožno udruženje
Krvi Kristove», jest duhovna obitelj koja se razvijala pod
okriljem Svetog Gašpara del Bufalo, apostola predragocjene
Krvi. Njezini članovi mogu biti vjernici pojedinci (laici,
redovnici, svećenici) ili udruženja (redovničke družbe,
udruženja, bratovštine i sl.), koji se trude živjeti i
promicati duhovnost Krvi Kristove.
PRAVILO ŽIVOTA
4. Ideal života
Pravilo života Zajednice Krvi Kristove sadržano je u evanđeoskim riječima:
«Nitko nema veće ljubavi od ove: položiti vlastiti život za
svoje prijatelje» ( Iv 15,13 ).
Zaista, kako je Isus, Sin Božji, pokazao svoju ljubav prolijevajući svoju
krv, tako i mi, vođeni Duhom Svetim, zalažemo se u ljubavi
sve do darivanja svoga života za Boga i naše bližnje ( Usp LG 42 ).
5. Riječ Božja
Da bismo odgovorili ovom idealu svetosti, posvetit ćemo se slušanju Božje
Riječi, koja u pashalnom misteriju dostiže svoj vrhunac.
Produbljivat ćemo razumijevanje toga misterija po živoj
tradiciji Crkve, posebno u liturgiji, i nauku crkvenog
učiteljstva.
6. Euharistija
«Izabrani po odluci Boga Oca za posvećenje koje ostvaruje
Duh, da slušamo Isusa Krista i budemo poškropljeni Njegovom
krvlju« (1 Pt 1,2 ), usavršavamo svoju krsnu posvetu čestim
sudjelovanjem u euharistiji, koja je spomen otkupiteljske
žrtve.
U pričesti kaleža Krvi Novoga saveza nalazimo najizrazitiji znak naše
duhovnosti. S radošću prihvaćamo i promičemo praksu pričesti
kaleža koju je Crkva uspostavila.
7. Obraćenje i pomirenje
«Krv Krista, koji je po vječnom Duhu prinio sama sebe Bogu kao
žrtvu bez mane, čisti našu savjest od mrtvih djela» (Heb 9,14 ).
U krvi Jaganjca bez mane (usp 1 Pt 1,19 ) nalazimo snagu da se oslobodimo
ropstva grijeha i nadu da ćemo jednog dana pjevati himan pobjede (usp. Otk 12,10-12 ).
U ovom hodu oslobađanja često ćemo pristupati sakramentu pomirenja, gdje
na poseban način možemo iskusiti spasiteljsku ljubav krvi
koju je Isus prolio za otpuštenje grijeha (usp.Mt 26,28 ).
Regionalni statuti trebaju preporučivati često pristupanje sakramentu
pomirenja.
8. Molitva
Kao što je Isus u molitvi nalazio svjetlo i snagu da može ispiti
kalež kojeg mu je Otac dao (usp. Lk 22,39 ss; Iv 18,11 ),
tako i mi, u molitvi nalazimo svjetlo i snagu da možemo vršiti svoje poslanje ( usp. AA 4 ).
Rado ćemo se uključivati u javno bogoštovlje Crkve slavljenjem
liturgijskih časova (moleći Časoslov) kojim se produžuje
slavljenje i spomen tajni spasenja koje su sadržane u
euharistiji (usp. IG-UU 12 ).
Imajmo na srcu također i pobožne vježbe u čast Krvi Kristove, a koje su u
skladu sa svetom liturgijom (usp. SC 12-13 ).
Opslužujmo prijedloge regionalnih statuta s obzirom na slavljenje
liturgijskih blagdana, a posebice prakticirajmo pobožnosti
kao kao što su moljenje dijelova Božanskog časoslova, meditacije itd.
9. Pashalni misterij
Ukorijenjeni u Božjoj volji i potpomognuti snagom Duha,
pokušajmo nadopuniti u nama ono «što nedostaje patnjama
Kristovim» u njegovu Tijelu koje je Crkva « (Kol 1,24).
Sjedinimo se s nadom, ljubavlju i radošću u žrtveni prinos
vršeći savjesno svoje staleške dužnosti sjedinjujući svoj
križ s Otkupiteljskim križem.
10. Crkveni život
Imajući na umu da si je «Bog stekao Crkvu svojom Krvlju» ( usp. Dj 20,28 ),
založit ćemo se da u punini živimo eklezijalno zajedništvo
poštujući različite službe koje je Crkva ustanovila.
Prikazujmo Krv Kristovu i surađujmo u izgradnji jedinstva Crkve i u širenju Božjega kraljevstva.
11. Ljudsko dostojanstvo
Isus je svojom Krvlju na križu izmirio čovječanstvo, «da od svih naroda
stvori sebi jednog novog čovjeka « ( Ef 2,25 ).
Svatko će se po svojim mogućnostima založiti u ostvarenju boljeg socijalnog
poretka mira, pravednosti i ljubavi među svim ljudima.
Otvorenošću duha surađivat ćemo osobno i zajednički u svakoj
inicijativi Crkve ili društva gdje postoji zauzimanje za
promicanje dostojanstva ljudske osobe, koju je Isus otkupio
visokom cijenom (usp.1 Kor 6,20 ). Posebno će u našim srcima
odzvanjati vapaj siromaha (usp. Post 4,10; Ps 72,12-14), sve
dotle dok u njima ne zasja autentična Božja slika (usp. Post
1,26 – 27 ).
12. Istinska dobrota
Sjećajući se da nam je Isus svojom Krvlju pribavio
neprolazna nebeska dobra, živeći duh blaženstava, nastojat
ćemo steći «blago na nebesima», gdje ga ni moljac, ni rđa ne
izgriza« (Mt 6,20). Svjedočanstvom evanđeoskog života
nastojat ćemo biti znak i poziv za ispravan odnos prema
zemaljskim dobrima, ne prianjajući uz konzumizam, nego
živeći u jednostavnosti i skromnosti, dijeleći svoja dobra s
onima koji su u potrebi.
13. Model života
Da bismo bili trajno vjerni pravilu našega života, imat ćemo
stalno «uprt pogled u Isusa, koji umjesto određene mu
radosti podnese križ ne mareći za sramotu» (Heb 12,2 ).
Djetinjom ljubavlju gledat ćemo na Djevicu Mariju, koja je stajala pod križem (usp.
Iv 19,25), duboko pateći sa svojim Sinom jedinorođencem i
pridružujući se majčinskom ljubavlju njegovoj žrtvi,
pristajući s ljubavlju na prinos žrtve koju je ona rodila te
ju i prinosi nebeskom Ocu.
Posebno ćemo gajiti pobožnost prema mučenicima i onim svecima i sveticama koji
su u Krvi Kristovoj nalazili snagu i svjetlo za svoje
herojsko služenje Bogu i braći ljudima.
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA
14. Zajednica Krvi Kristove udruženje je vjernika regulirano
Kanonskim pravom. Organizirana je na internacionalnom,
regionalnom i lokalnom nivou. Različite jedinice Zajednice
Krvi Kristove koordinirane su i povezane normama ovih Općih
statuta.
Svaka regionalna jedinica u svoje statute integrira Opće statute, imajući u
vidu posebnu karizmu i različite realne potrebe.
15.Generalni poglavar odgovoran za Zajednicu Krvi Kristove na
internacionalnom nivou jest general Misionara Predragocjene Krvi.
On može prenijeti odgovornost na svoga delegata. Generalnom poglavaru mogu
pomoći savjetnici, koje imenuje nakon što se konzultirao s
regionalnim animatorima i animatoricama.
16. Regionalni animatori/animatorice biraju se prema statutima koji
su potvrđeni u pojedinim regijama ili pojedinim udruženjima.
17. Lokalnog animatora/animatoricu imenuje regionalna animatorica,
ovisno o regionalnim statutima.
18. Generalni poglavar Zajednice Krvi Kristove treba zajedno sa
svojim vijećem animirati Zajednicu Krvi Kristove.
Također će
uspostavljati iskustvene komunikacije među različitim
jedinicama Zajednice Krvi Kristove. Poduzimat će različite
inicijative koje se pokažu prikladnima za promicanje
djelovanja Zajednice Krvi Kristove. Osim toga,
generalni poglavar, u suglasnosti sa svojim vijećem, ima
zadatak odobriti i regionalne statute. Na taj način dolazi
do izražaja svjedočanstvo jedinstva Zajednice Krvi Kristove
u svoj njezinoj raznolikosti.
Način kojim
pojedine regije izražavaju aktualnost Općih statuta pokazuje
kreativnost tih istih statuta.
19. Regionalni statuti Zajednice Krvi Kristove određuju uvjete
pod kojima netko može biti član Zajednice Krvi Kristove.
Isti statuti određuju vrijeme u kojem budući članovi Zajednice Krvi
Kristove mogu primiti formaciju duhovnosti Krvi Kristove, i
to pod vodstvom osoba koje za tu svrhu određuje regionalni
animator ili animatorica. Statuti također određuju temeljne
uvjete pod kojima se pojedini član može isključiti iz
Zajednice Krvi Kristove.
20. Članovi Zajednice Krvi Kristove sastaju se od vremena do
vremena na mjesnom ili regionalnom području da putem
studija, diskusije, duhovne obnove i sl. prodube duhovnost
Zajednice Krvi Kristove. Vremensko razdoblje i narav
sastanka odredit će regionalni statuti.
21. Članovima Zajednice Krvi Kristove živo se preporučuje da,
gdje je to moguće, poduzmu neke apostolske aktivnosti u
suradnji s družbama Predragocjene Krvi i prema potrebama
lokalne Crkve. Takva aktivnost regulirana je Općim
statutima.
22. Zajednica Krvi Krstove nastoji među vjernicima promicati apostolat molitve u skladu s duhovnosti Predragocjene Krvi i
prema regionalnim statutima. Oni koji su u molitvi
ujedinjeni sa Zajednicom Krvi Kristove sudjeluju u duhovnim
potrebama ostalih članova, unatoč tome što ne mogu aktivno
sudjelovati u drugim aktivnostima Zajednice Krvi Kristove.
23. Pojedini vjernici, nakon
što su primili formaciju o kojoj govori točka 19 ovih
Statuta, posebnim obredom, koji će odrediti regionalni
statuti, postaju članovi Zajednice Krvi Kristove.
Tijekom obreda kandidat moli od animatora
ili animatorice ili njihove delegatice da bude primljen u
Zajednicu.
Redovničke zajednice i udruženja vjernika postaju članovi
Zajednice Krvi Krstove preko generalnog poglavara, koji će
se pobrinuti za formaciju koja će im omogućiti da mogu
postati članovi Zajednice Krvi Kristove.
S talijanskog prevela s.Karolina Miljak, ASC |
|
Naslovnica
Molitvena zajednica...