|
|
|
Naslovnica
Duhovnost
Iz duhovnosti Krvi Kristove... |
| |
 |
|
| |
|
|
| |
Krvi Kristova koja nas oslobađaš za istinsku
radost, spasi nas!
Evanđeoska
prispodoba koja najviše zbunjuje ili je u najmanju ruku
zagonetna odnosi se na radnike koji su u različito doba dana
pozvani raditi u vinogradu gospodara koji im je svima dao
istu plaću. Čini nam se da je bunt nadničara prvoga sata
prirodan i opravdan: "Ne možeš platiti isto kao nas onoga
koji je radio samo jedan sat! Mi smo se ubijali radeći od
zore do sunčeva zalaska!" Gospodar odgovara besprijekorno,
ali i uznemirujuće: "Niste li se sa mnom pogodili po denar?
Uzmite plaću i idite. Ne činim vam krivo. Ako dajem svoje
komu želim, što se to vas tiče? Je li vam krivo što sam
dobar?"

Odgovor je
zabrinjavajući jer je radnicima prvoga sata upitna
gospodareva dobrota. Tko želi biti velikodušan, treba
poštivati pravednost. Inače je samo hirovit. Koristio bi
'gospodarevu' samovolju. S njom bi mahao donoseći sporan
stav koji ruši rang-listu po zaslugama.
Interpretacije
povijesno-dogmatske naravi
govore da se iz neugodne situacije u paraboli ne može izaći
ukoliko se ne shvati da je i sama mogućnost rada u vinogradu
privilegij i izvor radosti. Nema prostora za međusobno
okrivljivanje osim kod onih koji nisu razumjeli narav
služenja Bogu. Radnici prvoga sata već su primili više!
Brat izgubljenoga sina nije trebao zavidno gledati na
proslavu bratova povratka, nego je trebao cijeniti svoj
vlastiti boravak u Očevoj kući.
Sve bi ovo
bilo puno jasnije da se Katekizam u tom pogledu izrazio
bolje. S kojim nas je ciljem Bog stvorio? Odgovor bi trebao
glasiti: "Da Boga upoznamo i ljubimo, da mu služimo i
uživamo ga u ovom i u drugom životu." No glasi: "Da Boga
upoznamo, ljubimo i služimo mu u ovom, a uživamo ga u drugom
životu." Odgađanje uživanja Boga u drugom životu
postaje svagdašnja plaća onome tko je podnio napor i vrućinu
dana. Evanđelje je doista navještaj radosti već u ovom
životu jer nam otkriva smisao. Svatko je u ovaj svijet ušao
kako bi postigao potpunu sreću, zato i koristi svaku
priliku. Razočaranja doprinose da se vraćamo sreći u
granicama mogućega. Sigurno činimo sve kako bismo
postigli što bolji rezultat i izbjegli ono što krnji radost:
trpljenje i smrt. Bog nas je stvorio ovakvima. Vječni će
život biti beskrajna radost. Radost je, osim što je ugodna,
i dužnost te život uvodi u njegovu puninu.
Bog je za
čovjeka stvorio paradisum voluptatis.
Abrahamu je obećao radost zbog potomstva. "Abraham je
zadrhtao od radosti." Najprije zbog nade, zatim zbog
ispunjenja. "Vidje i obradova se."
Knjiga Izlaska potjera je za radošću s čestom
prijevremenošću. Bog Izaiji u usta stavlja ove riječi:
"Izađite iz Babilona, bježite iz Kaldeje! Glasno kličući
kazujte, objavljujte, do nakraj zemlje razglasite! Govorite:
Jahve je otkupio slugu svoga Jakova!"
U radosti naroda sudjeluje i priroda. Hermon i Tabor kliču,
igraju se kao janjci na livadi. Isto čine jele i cedrovi
libanonski. Brda se opasuju radošću. Pustinja cvjeta.
Vjernici s hvalama dolaze na Sion i opasuje ih vjekovječna
slava. Sunce izlazi kao zaručnik iz bračne ložnice i smiješi
se gradu.
Kršćanin
ponovno treba dopustiti da ga osvoji radost jer nikome kao
njemu ne pripada radost, koja je najbolji način
navješćivanja. Narod žuri u grad u kojem se pjeva i pleše.
Evanđelje znači "radosna vijest". Anđeo je pastirima nakon
Kristovog rođenja rekao: "Ne bojte se, evo vam donosim
veliku radost."
Bijeg od straha i radost osobine su kršćanstva i onaj koji
ih prizna doista posjeduje smisao života i zna pobijediti
smrt nasljedujući svoga Gospodina. Isus za sebe kaže: "Došao
sam donijeti radost i želim da moja radost u vama bude
potpuna."
Isus je govorio o trojstvenoj radosti koju je sâm iskusio.
Kršćanin ne samo da je dužan biti radostan, nego radost
treba objavljivati i drugima. Nije dovoljna metafizička,
intelektualna radost. Radost treba biti vidljiva kao Crkva u
crkvi. Isus je za sebe rekao: "Došao sam na zemlju donijeti
oganj i želim da on gori."
Radost i oganj, upaljena radost, to se traži, to je dar.
Euharistijsko
slavlje sadrži puno drugih poziva na radost, posijanih u
drugim dijelovima obreda, koji se izostavljaju zajedno sa
Slavom, kao Aleluja.
Neki uvijek ostaju, kao na primjer Hosana
na završetku pjesme Svet. To su hebrejske riječi koje
su suvremeni jezici preuzeli za opću upotrebu.
Iz knjige:
„Graditi oltar - misa i ne samo“, Michele Colagiovanni,
Zagreb 2008., str. 28-29.
Hosana
je vapaj grešnika koji zna da može dobiti
oproštenje. Ne izražava radost na bučan način kao s
Aleluja. Nakon primljenog oproštenja svjesno
izražava sreću da zbog primljene obveze treba biti
vjeran. Ujedinjuje se s Bogu hvala.
|
|
| |
|
|
| |
 |
|
| |
|
|
| |
|
Osvrti,
zapažanja, odjeci, iskustva:
gaoiruky - 15/02/2010 3:48
[URL=http://etopvvo c.com]wjooyenu[/URL] qodxfuds http://otkgbplx.com wyyzrbxz tpfiksuo <a href="http://oisbsyh s.com">tczpnhkz</a>
RojbdCQfP - 22/01/2010 17:40
pqrnO6 <a href="http://eyaacao jzprx.com/">eyaacaoj zprx</a>, [url=http://qfrsnhru wllw.com/]qfrsnhruwl lw[/url], [link=http://xphqrrc nbshj.com/]xphqrrcnb shj[/link], http://heeddrtznhtv. com/
ObUVlJuUTrtOYAi - 13/11/2009 6:36
6EBFw1 <a href="http://wxazura hopyd.com/">wxazurah opyd</a>, [url=http://gjbzeuvu wsfl.com/]gjbzeuvuws fl[/url], [link=http://bojvtpi diocw.com/]bojvtpidi ocw[/link], http://glzsjktqanqg. com/
wctmwlaGEaFrh - 04/10/2009 18:44
VEGkjV <a href="http://kstciru eudfh.com/">kstcirue udfh</a>, [url=http://omkymqms nhsm.com/]omkymqmsnh sm[/url], [link=http://mgknzis mmyhy.com/]mgknzismm yhy[/link], http://txgroadijgeo. com/
tEVZkCcGmYYxuPHKu - 26/09/2009 13:12
F5UzdW <a href="http://zjkwihg cioyv.com/">zjkwihgc ioyv</a>, [url=http://oajsstbe clbg.com/]oajsstbecl bg[/url], [link=http://hzsngax mkoju.com/]hzsngaxmk oju[/link], http://roottptdpvfg. com/
|